12.05.2012., subota

1, 2, 3,..., 11 europska_kratka_priča_festival

Gosti: Zoran Ferić, Snježana Husić, Karla Pudar, Roman Simić Bodrožić
Urednik i voditelj: Gordan Nuhanović


Na sinoćnjoj tribini razgovaralo se o ovom iznimno značajnom domaćem festivalu koji nakon deset godina statistički izgleda ovako: 100 pisaca, 17 europskih zemalja, 7 hrvatskih gradova domaćina, 17 antologija kratke priče. A događanjima i atmosferom ovako: ležerna sinergija gostiju, domaćih pisaca i publike kroz promocije, razgovore, okrugle stolove, večernja zajednička čitanja, spisateljska kuhanja... Tijekom svojih deset godina u nesistematiziranim bljeskovima na festivalskoj pozornici pojavila su se mnoga ugledna imena europske i svjetske književnosti, a ovogodišnji Festival, jedanaesti u nizu, ugostit će, među ostalima, poznatog nizozemskog književnika Ceesa Nootebooma, čije se ime u kuloarima često povezuje s Nobelovom nagradom za književnost. Na tribini je bilo govora o Festivalu i njegovim odbljescima – prošlim, sadašnjim i budućim, propulzivnosti za strane i domaće pisce, zatim po čemu se razlikuje od većine drugih hrvatskih festivala, o ljudima i tekstovima, o žanru kratke priče u kontekstu suvremene književne produkcije i recepcije.


- 09:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.05.2012., srijeda

Socijalizam i potrošačko društvo

Gosti: Igor Duda, Hrvoje Klasić
Urednik i voditelj: Ivan Glušac

4. svibnja...
Na ovom Književnom petku, koji je, nakon izleta u ponedjeljak, ponovno uhvatio svoj ustaljeni petkovni ritam, govorilo se o stvaranju i razvitku potrošačkog društva u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća. U tom vremenskom okviru zrelog i kasnog jugoslavenskog socijalizma spomenuti su se procesi odvijali unutar takvog sustava samoupravnog socijalizma koji se uvelike razlikovao od socijalističkih sustava u zemljama Varšavskog pakta, ali se jedanko tako razlikovao i od tržišnog gospodarstva u Zapadnoj Europi. Osim o ovoj differentii specifici, na tribini je bilo govora o privrednim, društvenim i političkim reformama u Jugoslaviji koje su omogućile veće otvaranje bivše SFRJ prema Zapadnim zemljama, kao i veću kupovnu moć građana, potom o prijelomnoj 1968. (studentski štrajkovi diljem Europe pa tako i kod nas), ali i o Hrvatskom proljeću, odnosno o tome u kolikoj mjeri su i ta politička zbivanja utjecala na standard građana te utječu li političke slobode na životni standard običnih ljudi. U svemu tome dogodila se i jedna začudna podudarnost - taj se Književni petak zbivao baš na godišnjicu smrti Josipa Broza Tita!
Sa. R. B.
- 09:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.04.2012., petak

Psihoanaliza i književnost

23. travnja... bio je to Književni petak u ponedjeljak, povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava

Gosti: Lada Čale Feldman, Ljiljana Filipović, Ivan Majić
Urednik i voditelj: Tonči Valentić

Na temeljima postfrojdovske psihoanalize razvile su se različite akademske discipline i novi teorijski pristupi, među ostalima i psihoanalitičko razmatranje književnih djela, ali i ostvarenja iz drugih umjetnosti, primjerice kazališta i filma. Zadnjih nekoliko desetljeća psihoanalitički pristup književnosti jedan je od najplodnijih i najzanimljivijih interpretativnih modela jer u svojoj srži književno ostvarenje otvara za beskonačne mogućnosti tumačenja, dekontekstualizirajući i kreativno propitujući tradicionalne kanone i mentalne obrasce. Na tribini se govorilo o različitim tipovima psihoanalitičke književne kritike, odnosu psihoanalize i filma odnosno kazališta, te o današnjem statusu teorijske psihoanalize u kontekstu društveno-humanističkih znanosti.
Sa. R. B.


Slijedi kratki video zoom...
- 13:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ACTA ad acta

Petak, 20. travnja...

Gosti: Asja Bakić, Tomislav Medak i Boris Postnikov
Urednik i voditelj: Tonči Valentić

Kontroverznim međunarodnim trgovačkim sporazumom pod imenom ACTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement) planiraju se zaštititi autorska prava, odnosno intelektualno vlasništvo, ali se zapravo radi o vrlo opasnom pokušaju sveobuhvatne cenzure interneta, dakle slobodnog protoka informacija. ACTA bi trebala sankcionirati svaku širokopojasnu distribuciju proizvoda zaštićenog autorskim pravima, što je apsurd jer ratifikacijom ACTA-e kazneno djelo postaje čak i distribucija legalne tehnologije koja se može koristiti u svrhu piratiziranja. Sporazum se drži u tajnosti, a protiv njega je posljednjih mjeseci održano mnogo demonstracija diljem Europe i svijeta, u čemu su prednjačile brojne (h)aktivističke grupe (npr. Anonymous). Na tribini je bilo riječi o opasnostima koje donosi ACTA, o konceptu javnog i privatnog vlasništva, o modelu zajedničkih dobara (Commons) i načinima sprečavanja ograničenja slobodnog razmjenjivanja informacija.
Sa. R. B.

Podsjetimo se...
- 13:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

29.03.2012., četvrtak

Zagreb, javni prostor

Gosti: Ana Kutleša, Sonja Leboš, Saša Šimpraga
Urednik i voditelj: Tonči Valentić


Prošlog petka, 23. ožujka, u prepunoj Galeriji Kupola raspravljalo se o javnom prostoru grada Zagreba koji je proteklih dvadesetak godina doživio je veliku transformaciju - u tranzicijskim promjenama i divljem neoliberalnom sustavu uništen je njegov urbanitet, ponajprije zbog raznih manifestacija moći koje su se dogodile u javnim prostorima procesom njihova izvlaštenja i posvemašnje privatizacije. Devastacija je počela sredinom devedesetih katastrofalnom obnovom gradskih trgova koja traje do danas, neprikladnim postavljanjem spomenika minorne umjetničke vrijednosti, sustavnim uništavanjem njegovih urbanih prepoznatljivosti, lošom krajobraznom politikom i potpunim izostankom planskog pristupa javnom prostoru. Na tribini je bilo riječi o tome kako vratiti kvalitetu urbanog života u Zagrebu, oživjeti njegove prostorne politike, potaknuti veću građansku participaciju, ponuditi alternativna arhitektonska rješenja i zaustaviti privatizaciju javnog prostora kao oblika "akumulacije putem otimačine".
Sa.R. B.

Slijedi mali filmski podsjetnik...
























- 09:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

20.03.2012., utorak

Dop lit - je li Shakespeare pušio marihuanu?

Prošlog petka, 16. ožujka...
Potaknuta aktualnim pitanjem dekriminalizacije lakih droga, tribina se bavila temom pisanja pod utjecajem različitih vrsta narkotika. Kako je vidljivo iz naslova, i velikom književnom bardu Williamu Shakespeareu pripisuje se konzumiranje kanabisa, koji mu je, prema pretpostavkama južnoafričkog antropologa Francisa Thackeraya, služio kao inspiracija za pisanje. Književnost o ili na drogama započela je s istraživanjem opijuma u kasnom 18. stoljeću, utirala put preko kanabisa, koke i kokaina da bi se kasnije našla među mnoštvom biljnih halucinogena i sintetičkih droga. A popis djela o njima, odnosno onih koja su nastajala potaknuta konzumacijom spomenutih, kao i njihovih pisaca, kroz književnu povijest poprilično je dug - Samuel Taylor Coleridge, Thomas de Qiuncey, Edgar Allan Poe, Gustave Flaubert, Aldous Huxley, Stephen King, William Burroughs – samo su neki od uživatelja… Gosti, suvereni i bez dlake na jeziku - Mario Kovač, Damir Pilić i Borivoj Radaković. Odabrao, uredio i vodio Ivan Glušac (u odsutnosti Gordana Nuhanovića).
Uskoro i snimke Onoga Koji Hoda S Kamerom...
Sa. R. B.



- 12:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.03.2012., utorak

Poetika željeznice

Na tribini održanoj prošlog petka, 9. ožujka, bilo je govora o motivu željeznice u književnosti, svojedobno čestom odabiru u literarnoj povijesti, koji je u tom smislu zaživio i kao svojevrsna poetika. U tematsko obzorje američke književnosti ulazi u posljednjim desetljećima 19. stoljeća putem railroad stories (tzv. željezničke priče), tada sasvim novog žanra, koji će svoj zamah nastaviti Južnjačkom renesansom 1920-ih i 1930-ih predvođen Williamom Faulknerom, Caroline Gordon, Tennesseeom Williamsom i Allenom Tateom, u čijim će djelima željeznica postati učestali motiv i simbol. Izvjesna "vlakologija" nije zaobišla ni hrvatsku književnost pa je i kod nas povijest hrvatskih modernističkih vlakova bogata i raznolika, a obuhvaća među ostalim tekstove Matoša, Nehajeva, Šimunovića, Domjanića, Begovića, Polića Kamova, završavajući patetičnim tonovima Krležine ekspresionističke Hrvatske rapsodije…
Sa. R. B.

A kamera je učinila svoj dio posla...




























- 12:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.03.2012., petak

Postjugoslavenski film - najava

Za promjenu, večeras malo - filma! Postjugoslavenski film naslov je nedavno objavljene knjige Jurice Pavičića u kojoj autor analizira kinematografije zemalja bivše Jugoslavije u kontekstu ideološko-povijesnih i društvenih silnica, razmatrajući filmsko stvaralaštvo iz perspektive tri dominantna stilska modela. Na tribini će biti riječi o filmovima snimljenim u posljednja dva desetljeća na prostoru bivše Jugoslavije, polazeći od teze da glavni stilski modeli nisu oblikovani nekom unaprijed zadanom nacionalnom kulturom, postojećom kulturnom tradicijom odnosno jugoslavenskim nasljeđem, nego su prije svega "proizvod konkretnoga socijalnog i ideologijskog sinkroniteta". U razgovoru s gostima bit će riječi o tome zašto je post-yu kinematografija neraskidivo kontekstualno povezana sa specifičnim sociopolitičkim okolnostima te kako se kroz stilske tendencije vrlo precizno može ocrtati društvena i politička povijest čitave regije u protekla dva desetljeća. A gosti su - Dalibor Matanić, Jurica Pavičić i Hrvoje Turković. Urednik i voditelj je Tonči Valentić. Gradska knjižnica, večeras u 20 sati, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3 kat.
Sa. R. B.

Dođite i zavirite u hrvatski film kroz objektiv Književnog petka!
- 13:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

24.02.2012., petak

Europa na raskrižju

Europa se danas nalazi u teškoj ekonomskoj, političkoj i društvenoj krizi. Iako se može reći da je ideja Europe stoljećima na kušnji, ona danas iznova doživljava intenzivan raspad, pri čemu se neizostavno postavlja pitanje o smislu tog projekta s onu stranu svih povijesnih, ekonomskih, kulturnih i političkih granica. Na tribini će biti riječi o filozofsko-historijsko-ideološkom aspektu Europe u kontekstu trenutne ekonomske krize i deficita istinske politike, o sudbini Europske unije kao supranacionalnog projekta političkih i birokratskih elita, kao i o mogućnostima za stvaranje novog političkog identiteta i radikalnog zaokreta kao potencijalno jedinog rješenja za obnovu europskog projekta u eri prijeteće globalne post-demokracije i medijske plutokracije. Sudjeluju Srećko Horvat, Marko Kostanić i Žarko Paić. Urednik i voditelj je Tonči Valentić.
Gradska knjižnica, večeras u 20 sati, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3 kat.
Sa. R. B.

Dođite i provjerite što je novo na Zapadu!

Evo i podsjetnika...
- 09:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.02.2012., petak

Što je ostalo od književnosti u medijima?

Pitanje koje će pokušati problematizirati ovaj Književni petak možda se više nadaje kao dijagnoza postojećih domaćih (ne)prilika u uvjetima sveopće marketinške estradizacije književnosti kada se knjiga mahom tretira tržišno kroz promotivne informacije velikih izdavačkih kuća. Ili je to pitanje naprosto nostalgični vapaj u situaciji kada je književna kritika, kao seriozni putokaz u sveprisutnoj marketinškoj utrci, protjerana iz vodećih, tzv. mainstream medija u zatvorene literarne kružoke, u rezervate specijaliziranih novina, portala i časopisa za kulturu? Kakav je aktualan medijski tretman književnosti? Uloga novinara pisaca? Kakve su uopće šanse za preživljavanje literature u medijima u opstojećem kulturnom krajobrazu? - neka su od pitanja koja će se razmatrati na tribini. Gosti Književnog petka su Vlatka Kolarović, Milan Živković i Seid Serdarević. Urednik i voditelj je Gordan Nuhanović.
Gradska knjižnica, večeras u 20 sati, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3 kat.
Sa. R. B.















- 19:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #